MEMEZIN ZA POLITIKU I KULTURUCIVILNOG DRUSTVA

Web edition of the issue No.76Price: see your phone bill!


Dobrodosli na arkzin on line!



Pisu: Natasa MAGDALENIC BANTIC, Zinka BARDIC, Silvija SEPAROVIC

Za kojih dva tjedna ili - tocnije - 6. studenoga, Vijece Evrope ponosno ce zaurlati: "Imamo Hrvatsku!". To je, inace, recenica koja je dosad bila rezervirana za izabrane na domacem trzistu, s naglaskom na posebno jednu osobu. Zasto bi Vijece Evrope takvom kombinacijom rijeci svojatalo jednu zemlju, i to bas 6. studenoga? E, zato. Zato sto ce upravo tog dana ta, kako je vole nazivati, najstarija evropska institucija dopustiti da Hrvatska u nju udje, a pred njezinom zgradom razvije svoju trobojnicu. Tome ce biti tako, jer se upravo izmedju dva arkzinova broja sastao evropsko - vijecnicki ministarski odbor i odlucio poslusati travanjsku preporuku parlamentarne skupstine. Iz toga bi valjalo zakljuciti da je Hrvatska bila toliko dobra da nije ometala dogadjanje bosanskih izbora, da je haski poslusna, te da u sebi samoj postuje ljudska i manjinska prava i potice slobodu medija.
Necemo bas o svemu, buduci da su mnoge evropske prosudbe vezane za ovdasnje prostore, pa tako i Hrvatsku, gotovo u pravilu povezane s licemjerjem dolicnim jedino jedne stare zenske osobe sumnjivog morala, no - ne zelimo presutjeti da nismo u stanju zamijetiti da je medijska scena bolja nego sto je bila u ono vrijeme dok je ulazak Hrvatske u Vijece Evrope bilo povezano jedino s odgodama. Prije svega zato sto osjecamo i znamo da zagrebackom Radiju 101 i dalje nije poznata daljnja sudbina, bez obzira na to sto tako naprosto ne bi smjelo biti. Jer, zna se da on emitira zahvaljujuci tek privremenoj odluci a da, cini se, odluka o tome da li ce nakon 15. studenog i dalje emitirati - ovisi uglavnom o raspolozenju clanova Vijeca za telekomunikacije, a gotovo nikako o dokazivim cinjenicama.U svakom slucaju - pozelimo Lijepoj nasoj puno srece, a Radiju 101 skoro jednako toliko. Ako ne i vise.

ISTOCNA SLAVONIJA


Kraj godine - iako se cini dalekim - ipak je sve blizi, a rijetko nam sto - ili gotovo nista cak - ne govori da bi se izbori u najistocnijem, i jos uvijek okupiranom dijelu, mogli odrzati onda kad je to odredio drzavni vrh. A to je, prisjetimo se, 15. prosinca. Srpski predstavnici s one strane bljutavo uljudnim pozivanjem na pravo, pravdu i ostale stvari, koje su oni od '91. tako dobro primjenjivali na sacici, ali bogatoj sacici, okupirane zemlje, tvrde da izbori dolaze u obzir negdje u travnju. Takvu informaciju navodno crpe iz razgovora koje cesto obavljaju sa sefom UNTAES-a generalom Kleinom. Cini nam se da hrvatski politicari koji se nasim istokom bave i nisu vise tako sigurni da ce se izbori moci dogoditi upravo onda kad je to odredio sam On, drzavni vrh. Zasad jos uvijek postojano tvrde da nema teorije da se izbori odrze na osnovu popisa stanovnistva iz '91. godine. Sto, medjutim, nije slucaj s ostalim umijesanim stranama. Srbi bi, naravno, htjeli da se biracem moze proglasiti bas svatko tko se u ovih pet godina povlacio po tom podrucju,



Ka vrhu stupca
a UN-ovci kazu da nacelo popisa iz '91. na koje se Hrvatska (s itekakvim pravom) fura, moze donijeti stanovite probleme. Tako nesto nedavno je izgovorio UN-ov covjek za izbore Santoss, pozivajuci se na neki dio erdutskog sporazuma, koji je, navodno, u neskladu s hrvatskim stavom. Mi se tresemo od pomisli da bi se i u nas mogao dogoditi neki skandal kakav je, na primjer, bio papiric P-2 koji je, da je dopusten, mogao zauvijek potvrditi savrsene rezultate "gadjaj, kolji, tjeraj" djelatnosti. Zasad Kostovic i dalje tvrdo stoji na popisu iz '91. Ministar uprave Mlakar boravio je u Istocnoj Slavoniji i prezivio prvi sastanak "izbornog povjerenstva za hrvatsko Podunavlje" - takodjer. A da ce se zvjerski morati nadmetati, pokazuje njegova izjava kako jos treba neko vrijeme pregovarati, ne bi li se tek onda tehnicki krenulo u izbore, te da se - gotovo citiramo - UNTAES-u cini bitnim odrediti koje je pravo pritom mjerodavno, a da razgovarati treba o aktivnoj i pasivnoj legitimaciji biraca, pitanju jedinica i registracije i djelovanja stranaka i pojedinaca.U medjuvremenu je odrzana konferencija Zajednice prognanika Hrvatske pod, zasad jos uvijek, na zalost, ceznutljivim nazivom - "Dunav je nas!" Zna se sto oni hoce, a da to nece ici bas tako lako - morali su im opet doci objasnjavati glavni ljudi za istocnoslavonske stvari. Naravno, sve na papiru izgleda kao da se radi o potpunom postivanju prognanickih zelja, no - medjutim i nazalost - citajuci nesto izmedju redaka, te u isto vrijeme primjenjujuci jednostavne matematicke operacije, dolazi se do zakljucka da nije bas sve tako blistavo kako bismo zasluzili i htjeli. Jer, Kostovic je, na primjer, spominjao nekakve tri faze reintegracije - prije svega prvu do 15. sijecnja do kada bi, osim sto bi se pripremilo preuzimanje vlasti i organizirati izbore, Klein trebao objaviti da se prognanici mogu sigurno vratiti na podrucje od Lipovca do Lovasa. Druga faza bi po Kostovicevom opisu trajala od 15. sijecnja do ranog proljeca, kada bi hrvatska vlast uz povlacenje UN-a postupno i potpuno preuzela stvar u svoje ruke, a treca bi, pak, podrazumijevala da se Podunavlje potpuno ukljuci u hrvatski drzavnopravni sustav. Kad bolje procitate, vidite da vrijeme nije previse tocno odredjeno, a da se sadrzaj cesto preklapa i da je nejasan. Dovoljno da covjek bude sumnjicav. Ako ste k tome prognanik, nije cudno sto vam pri svemu - zbrojimo jos k tome cinjenicu da srpski predstavnici ovijeh dana svasta izjavljuju po domacem nam eteru, to da u Zagrebu traje identifikacija zrtava s Ovcare, da... i tako dalje, i tako dalje - na pamet padaju kojekakve crne i zle misli. Nije cudo sto mnogima popustaju zivci. Zato nismo u nesvijesti od vijesti da je proslog tjedna jedan pricuvni casnik HV-a i prognanik iz Sarvasa uletio u vladin Ured za privremenu upravu s pistoljem u ruci. Srecom, svi su prisutni ostali zivi. Jedino sto Mirko Tankosic, uredov djelatnik, zbog toga sto ga je metak promasio, i danas nosi crvenilo na slijepoocnici.Spomenimo jos to da se proslog vikenda u Zagrebu odrzao skup "Srbi u Hrvatskoj - jucer, danas sutra". Mora se reci da je takvo sto svakako u redu, no i to da je nakon nekih izlaganja tesko ostati mrtav hladan.

ZAGREB TE ZOVE...
O statusu mrtvog i 'ladnog, tesko se moze govoriti i kada je o drugoj top-temi rijec. Bas je pravo vrijeme da vas podsjetimo da ce, na dan izlaska ovog broja ARKZINA, nedostajtati tek cetiri dana do prve godisnjice izbora u Zagrebu. Isto tako, nedostajat ce tek nesto manje od one legendarne NJEGOVE recenice o "oporbenoj situaciji u Zagrebu". Do koje, dakako, nikako ne smije doci. Kako i zasto, i dalje je jasno samo NJEMU. I njegovima. Iako smo duboko uvjereni da ni svi "njegovi" ne mogu tocno pobrojati zasto to "ono" nije u redu. Gubitak vlasti, u demokratskom smislu govoreci, ne bi ih smio zabrinjavati. Jer, cak i oni u svom nazivu imaju tu magicnu rijec: "demokratska".
Bilo kako bilo, Zagrebacka udruga politickih stranaka, kako sami sebe nazivaju, odnosno opozicijska udruga, kako ih zovu ostali, pokazala je da je vrlo labilnog karaktera. Freudovska analiza i objasnjenja udruginih lidera pokazala bi sigurno mnogo toga zanimljivog. No, nas zanimaju fakti. A oni su po udrugu trenutno vise nego porazni. Liderski sajam tastine doveo ju je tu gdje jest. U defanzivu. Ne treba, dakako, vjerovati da se tu radi samo o tastini, jer nisu ni HDZ-ovske igre za odbaciti. Naprotiv. Evo, Hrvatski nezavisni demokrati, na primjer. Da li su zaista cijelo vrijeme imali guju u njedrima, ili se Manolic (a ne treba sumnjati da je upravo on stvarni lider "tresnjevacke frakcije") predomislio - nezadovoljan sporoscu i tvrdoglavoscu koja hara udrugom. HND-ovci su odrzali sastanak gradskih i zupanijskih vijeca.
Degoricija je obznanio da je vecina osudila Jozine ideje o pristajanju na ZNA SE gradonacelnika. I tu se ucinilo da se ta najkolebljivija od svih stranaka, zbrojila. I onda se dogodilo ono. "Zagrebacka udruga politickih stranaka u skladu s postavljenim zahtjevima i preuzetim obvezama..., utvrdjujuci da na svoje zahtjeve nije dobila odgovor, ispunjavajuci svoje obveze, objavljuje odluku:
1. obustavljaju se sve aktivnosti vijecnika Udruge Gradske i Zupanijske Zagreba;
2. ova ce odluka biti na snazi 30 dana;
3. u tom se roku u Saboru moraju razmotriti sva pitanja zagrebacke krize i donijeti primjerena zakonska rjesenja".
I to je ukratko - to. Na papiricu donesenom 9. listopada, pise i da je odluka donesena konsenzusom svih stranaka, te da ce nove Udrugine odluke uslijediti sukladno ocjeni cinjenica, koje ce se dogadjati u navedenom roku i u postavljenim okvirima. HDZ se naprosto smrz'o od frke.


Ka vrhu stupca
Tim vise sto su jedna HND-ovka i jedna HNS-ovka odmah obznanile da se one toj zamrzavajucoj odluci protive. Pridodamo li tome jos jednog, odavno nepouzdanog narodnjaka, ne cudi Canjugin zadovoljni smijesak kada je novinarima u Saboru izgovarao: "IMAMO APSOLUTNO ONO STO TREBA". A treba 26 od 50 zagrebackih vijecnika. Tako samouvjeren, Canjuga je obznanio da ce u roku keks zahtijevati sjednicu gradske skupstine. Priznajuci tada u Saboru da i ne zna poslovnik gradske skupstine, rekao je da ce se sigurno drzati istog, te da ce - ako Tomac odbije sazvati sjednicu - u pomoc prizvati i Ministarstvo uprave. Vjerojatno je pri tome pomislio na slucaj Pule. Tamo je, naime, ministar Mlakar, nakon dugog natezanja i pravne blokade, sazvao sjednicu gradskog vijeca. Za sada se tamo nije dogodilo nista pametno.
No, vratimo se mi Zagrebu. Nakon HDZ-ovske prvotne veselice, doticni su se okupili na sjednici Kluba vijecnika Gradske skupstine HDZ-a. I tamo je pala ideja o novom pregovarackom krugu. ZNA SE trazenje je i dalje isto: gradonacelnik i tri do cetiri mjesta u gradskom poglavarstvu grada Zagreba. Ako se oporba na tom sastanku ne pojavi, ili ako odbije ovu ponudu, HDZ ce i dalje ostati pri zahtjevu da potpredsjednik skupstine Stjepan Brolich sazove sjednicu. Takvo je, naime i ocito, njihovo tumacenje zagrebackog poslovnika. Istovremeno, Tomac i ekipa tvrde da - dok je predsjednik skupstine ziv i zdrav - nitko drugi nema pravo odaslati pozivnice za gradsko sijelo. Osim toga, veli Tomac, skupstina se mora sazivati najmanje jednom u tri mjeseca, a ako potrebna grupa zastupnika zaisce sjednicu, predsjednik skupstine je mora sazvati u roku od 60 dana. I tek tu Tomac dolazi do potpredsjednickog prava saziva. Samo ako predsjednik skupstine ne zeli sazvati sjednicu na zastupnicki zahtjev, onda to moze uciniti Vlada.Komplicirano? Uopce ne. Odnosno, ne bi bilo - kada bar jednom, za ugodnu promjenu, hrvatski zakoni ne bi bili rastezljiviji od zvakace.Tomac je podsjetio i da Udrugin zamrzavajuci rok vrijedi tek 30 dana. Te da ce, ako dobije konkretan zahtjev za sazivanje sjednice, ona i biti jednom iza 10. studenog. Ovisno o dogovoru Udruge, naime. Zdravko je pritom obznanio da se on ne zeli ponasati kao Marina Matulovic-Dropulic, koja je vec dvaput dobila kosaricu, a ponasa se kao se bas nista dogodilo nije. Tomac, a ni Udruga, se ne zele ponasati ni kao HDZ, koji - unatoc statusu manjine - i dalje izvoljeva ovo i ono.U trenutku vaseg citanja ovog teksta bit cete pametniji nego smo mi u trenutku pisanja. Jer, utorak ce proci i znat ce se kakav je bio Udrugin odgovor na HDZ-ove ponude te sto se nakon toga dogodilo. No, u jedno ne treba sumnjati. Nastavka zagrebacke "Santa Barbare" sigurno ce biti i u iducem broju arkzina.Zagrebacka prica imala je svoje pipke i u Saboru. Oporbenjaci su, naime, akademiku, pa i predsjedniku Sabora, Vlatku Pavleticu predlozili usvajanje Rezolucije o zagrebackoj krizi. Doticna, medjutim, saborskom dnevnom redu nije ni prismrdila.



HAJDE, VRIJEME JE DA SE KRENE...

ilitiKRONOLOGIJA PRVOG OPOZICIJSKOG NAPUSTANJA SABORNICE (U OVOM SAZIVU)


[SRIJEDA, 16.listopada]
Sabor i opozicija dva su pojma koja su u proteklom razdoblju bila nespojiva. Naime, zbog radi gasenja HRT-ovih kamera u trenutku kada se podnosio Vladin izvjestaj glede i u svezi poduzetog nakon nalaza drzavne revizije, opozicija je u kompletnom sastavu isetala iz sabornice. Sjela je potom, tako zdruzena, negdje iza zatvorenih vrata iznjedrivsi cetri zakljucka:
  1. u sabornicu idemo samo na ono sto HRT izravno prenosi
  2. u petak nakon Aktualnog sata spustamo se na Ban Jelacicev trg i pocinjemo s potpisivanjem peticije za izravne HRT-prijenose
  3. trazimo hitan sastanak sa saborskim predsjednikom Pavleticem
  4. trazimo hitnu sjednicu Vijeca HRT-a
I bi tako, ali drugim redosljedom.

[CETVRTAK, 17.listopada]
Vec dan nakon podastrijetih zakljucaka, akademik je Pavletic u svoje odaje primio

predsjednike opozicijskih saborskih klubova. Fino su popricali, on se s njima slozio da ih HRT permanentno ignorira, slozio se i s hitnim iskanjem interventne sjednice Vijeca za drzavne televizijsko-radijske stvari. I onda se, kao sto se fino okupise, fino razidjose. Pavletic je otisao svojim poslom, a lideri opozicijskih klubova nacrtali su se odmah pred novinarima, predocivsi im svoje nove zakljucke:
  • 1. s obzirom na fin i pristojan prijem kod Pavletica, do daljnjega se odustaje od prije iznesenog pod tockom 2, sto ce reci - peticija ce pricekati, dok se ne vidi 'oce li se il' se nece i s kakvim odlukama sastati HRT-ovo Vijece.
  • 2. na tom i takvom Vijecu opozicijski ce izdanci traziti odluku kojom se HRT-u daju naputci prema kojima ima izravno prenositione dijelove saborskog menia sto su od drzavnog nam znacaja. Pod drzavnim se znacenjem podrazumijeva sve ono zabiljezeno u clanku trecem Ustava RH.
Isti govori - crno na bijelo - o najvisim vrednotama mile nam domaje. Tu su primjerice prava i slobode, i sve sto iz njih proizlazi - pravo vlasnistva, pravni poredak, visestranacje, ljudska prava, etc.Osim toga, izravni bi prijenos izravno dogovarao saborski predsjednik s predsjednicima stranackih klubova.
  • 3. Ako se, pak, sjednica Vijeca ili ne dogodi do srijede, ili na njoj ne donesu odluku navedenu u prethodnoj tocci, opet bi sve moglo svrsiti na peticiji.

[PETAK, 18. listopada]
Reflektori su se upalili, te se opozicija nakratko vratila u dvoranu. Jer, na tapeti se 12. sjednice Zastupnickog doma nasao Aktualni sat. U tih 60-ak minuta 20-ak je zastupnika stiglo priupitati i propitati malo Matesin kabinet. A nakon Aktualnog sata, na red je doslo upravo pitanje povjerenja, odnosno nepovjerenja Matesine momcadi.


OGLEDALCE, OGLEDALCE...
TKO KRADE NE BOJI SE VLADE

Pitanje treba li zrondati aktualnu nam Vladu ili ne, odlucili su postaviti na dnevni red Zastupnickog doma kada su vidjeli, kako kazu, traljav izvjestaj iste na temu poduzetog po pitanju drzavnih revizorskih otkrica. No, bio je to tek neposredni povod. Uzroci sezu jos dublje. Povjesna im je dubina trenutak kada je s jedne strane, kako rece Gotovac obrazlazuci kao predlagatelj liberalni rusilacki prijedlog, nacija bila zauzeta ratom i obranom zemlje, dok se s druge strane, u pozadini pocela dogadjati pljacka. Uvjerljivo najumjesniji govornik medju politicarima, progovorio je o lopovluku i o, ZNA SE cijim, protuargumentima da se lopovluk 'em dogadja i drugdje, 'em da je dugoprstih medju vladajucima tek pet posto. "Bas me briga odakle su lopovi, iz HDZ-a, SDP-a ili HSLS-a", zavapio je s govornice prvi liberal Hrvatske i dodao: "Nadjite ih, uhapsite i kaznite". Matesa je bacenu mu rukavicu podigao, latio se mikrofona i krenuo braniti. U odnosu na liberalnog Vladu, Vladin je predsjednik bio bljedunjava jezika, a u potpunu je sjenu pao nakon sto su podupireci liberalnu inicijativu, rusenje Vlade (RH, a ne Gotovca), podrzali i IDS-ovci, SDP-ovci, dok je HSS-ov Marinko Filipovic, nadahnut svojim prethodnicima, podrzavsi ih, dakako, progovorio i u stihu: "Tko krade ne boji se Vlade" (RH, a ne Gotovca, dakako - op.a.)

I kad je verbalna premoc vec debelo bila na strani opozicije, govornicu je okupirao nosilac jedne od najcuvenijih funkcija u zemlji - cuvar drzavnog pecata - Ivan Milas. Ne trepnuvsi, za Gotovca je kazao da u svom govoru nije nista rekao. Za njega je liberalno obrazlaganje trazenja nepovjerenja Vladi tek "umjetnicki dobar govor u kojem se Gotovac oprobava kao glumac". Iz toga je slijedio i Milasov zakljucak da je taj govor liberalni lider vjezbao pred ogledalom.

Da ne bi zivjeli pod sumnjom govori li doista Gotovac ogledalu, ogledalce, ogledalce... pobrinuo se on sam, otkrivsi nam dio svoje intime. "Ja se ne gledam u ogledalu nikada, osim kad se brijem", odlucno je i zakljucno na temu skidanja Matesine momcadi priznao HSLS-ov predsjednik. Za ovaj broj arkzina dugujemo vam jos pricu o navodnom povratu davno oduzete imovine.
Nakon sest godina isto toliko dugo klicanih obecanja, konacno imamo Zakon o denacionalizaciji. Navodno. Jer, istim se zapravo nikome nista ne vraca, pa su bilo bivsi vlasnici, bilo njihovi nasljednici najavili borbu do posljednjeg covjeka. Ici ce s takvim Zakonom na Ustavni sud, a ako ustreba sporit ce se i na medjunarodnim sudovima. Mogao bi to biti prvi hrvatski slucaj na Evropskom sudu, ciju jurisdikciju Hrvatska ima priznati kao najfriskija clanica Vijeca Evrope.

Ako ikoga jos zanima, a propos posljednjih makinacija oko psenice, robnih zaliha i svega sto ide uz to, saborska je vecina odlucila osnovati Istrazno povjerenstvo. Ono bi imalo temeljito istraziti tko je drzavi, sto ce reci svima nama, maznuo lovu. O lovu na lopove, ne bi vise ovom zgodom. Neka ga ufate, pa cemo vas informirati o tome. Ovako, ne zasluzuju vise ni retka.



PREDSJEDNISTVO? KOJE PREDSJEDNISTVO?



Krajisnik se, kao sto znate, ipak iz svog planinskog brloga spustio u Sarajevo. Dobro, ne bas u Sarajevo, ali u obliznju birtiju "Saraj". Onda su ga ipak nagovorili da se spusti do samog grada, ali ne u Bosnu. U Ameriku, naime. Momcilo se u Americkoj ambasadi susreo s Johnom Cornblumom, saksofonistovim covjekom za evropske stvari, ne bi li se dao nagovoriti na bolju suradnju s ostala dva clana Predsjednistva. Jedini konkretniji uspjeh bila je najava sastanka troglavog inokosnog organa za tjedan koji upravo nestaje. Rezultate ocekujemo.

No, svatko tko je cuo izjavu Karadzicevog nasljednika na mjestu predsjednik SDS-a, o Aleksi Buhi je rijec, ne moze biti pretjerano optimistican. Kao da Daytonski sporazum uopce ne postoji, Buha je ustvrdio da je glavni prioritet bosanskih Srba i dalje izdvajanje iz Bosne i Hercegovine i pripojenje Srbiji. "Necemo odustati od stupnja nezavisnosti kojeg vec imamo, cak i pod cijenu dobivanja medjunarodne pomoci", obznanio je Buha dodavsi kako ce upravo od dobivanje te i takve pomoci, ovisiti srpska suradnja s Muslimanima i Hrvatima. Aleksa je tom zgodom jasno i glasno potvrdio ono sto svi odavno znamo: da Karadzic i dalje ima utjecaj na politiku Pala te da je s njim u stalnom kontaktu.Osim o sjednici Predsjednistva i mamljenjem Krajisnika u Sarajevo, bijeli se svijet bavio i odrzavanjem bosanskih opcinskih izbora.


Ka vrhu stupca

Organizacija za evropsku sigurnost i suradnju zabrinuto je objavila da bi nova odgoda lokalnih izbora ugrozila mirovni proces. No, pokazalo se, mnogi se s tim ne slazu.

Kao, na primjer, Elizabeth Rehn, posebna izvjestiteljica UN-a za ljudska prava. Ona, ali ne samo ona, smatra da su ljudska prava u vilajetu i dalje u komi, sto ce reci da ne postoje ni najosnovniji uvjeti za odrzavanje lokalnih izbora. Ona, ali ne samo ona, smatra da je najraniji datum za odrzavanje tih i takvih izbora travanj iduce godine. Poznavajuci, medjutim, upornost Unclea Sama - tesko je povjerovati da ce Amerika popustiti. Bas oko opcinskih izbora zafrcale su iskre izmedju Carla Bildta i OESS-a. Prvi je potonje optuzio da ne zele prihvatiti svoje obveze sveziglede izbora, sto su potonji opovrgnuli, pravdajuci se kako i neki medju njima smatraju da je studeni naprosto preblizu. I tako stvar steka. Amerikanci su, u medjuvremenu, poslali svoje logisticare cija je specijalnost - izvlacenje trupa. I tako, u ovo americkom predizborno doba, Bill Clinton i dalje pokazuje odlucnost da bude onako kako je potpisano u Daytonu, a i sire.

Istodobno, dok se mnogi neckaju kada su ti opcinski izbori u pitanju, mostarski su Hrvati nacisto posizili zbog odluke da u tom gradu lokalnih izbora - biti nece. Tako se u tom gradu nastavlja SDA-HDZ-ovsko natezanje, a slicno je - bog'me - bilo i u Sarajevu. Na sastanku o uspostavi organa Federacije, glavno je pitanje bio ustroj Sarajeva. Kako to obicno biva, svaka je strana imala svoje - uvjereni su, jedino ispravno i moguce - misljenje. Po izlasku iz dobro zakljucane dvorana, pregovaraci su tek miroljubivo otkrili da su se dogovorili da se dogovaraju. Sto su rekli off-the-record, dakle, ono sto zaista misle, puk obicni doznao nije. Nekad nam se cini da je tako i bolje.

Bilo bi takodjer puno bolje da vam jos na bosansku temu ne moramo reci sto se zbilo na konstituirajucem sijelu parlamenta Republike Srpske. Ali, nema nam druge i priznat vam moramo da su u Banjoj Luci Srbi, kako samo oni to znaju, srocili tekst svecane izjave u kojem se zastupnici moraju zakleti na Boga i Evandjelje. Kako Muslicima ni Bog, a bogme niti Evandjelje sveta stvar nisu, izletjese poput metka sa spomenutog sijela. Neka im je Allah na pomoci.



[SVIJET IZVAN NAS]

Od informacije da je Madonna konacno, a ne bi vjerovali, nakon devet mjeseci trudnoce, rodila kcer Lolu, nikako niste mogli pobjeci. Bas kao ni od vijesti da je Papa nakon operacije slijepog crijeva poceo jesti krutu hranu. Pobjeci niste mogli niti od toga da je Clinton, kao i u prvom, i u drugom, a time i zadnjem, zgazio Boba Dolea. Tko mu je kriv, kad je, Dole naime, usred San Diega pozdravio gradjane San ali Franciska. Ni Clintonu nije falilo gafova, ali je 'em mladji, 'em aktualni predsjednik, sto mu u mirna i koliko-toliko stabilna vremena, kazu statistike, vec samo po sebi daje prednost.
Oni, pak, koji su propisali prave serijatske kazne, trenutno gube. Talibani su, naime, pred padom svog glavnog uporista i glavnog afganistanskog grada, Kabula.
Vijest koja je takodjer uzdrmala svjetsku javnost je ona o nogiranju Aleksandra Lebeda s mjesta predsjednika ruskog Vijeca sigurnosti. Kako se zasada cini, Lebed je precijenio svoju moc kada se sukobio s ministrom untarnjih poslova Kulikovim. Sto ce se dalje dogadjati, doznat cemo vrlo brzo.
I to bi otprilike bilo to. Treba vam reci jos i da Netanyahu sve vise problema ima u vlastitoj kuci, te da se stalno i uporno iscekuju izraelsko-palestinski izravni razgovori.Psenicne afere, sindikalno-vladine pregovore, demantije o poskupljenju benzina - imate i kod kuce. Jer, kod kuce je ipak najljepse. Ili nije?











Na pocetak!



Na sadrzaj



Na razvodnu plocu


Prijelom: Karo the Fractaliser